Pravilan izbor hrane, upotreba pčelinjih proizvoda,
fizička aktivnost, boravak na čistom vazduhu, garantuju vitalnost u poznim
godinama.
Dočekati duboku starost je veština koja se uči ako
ne od rane mladosti onda bar od zrelih godina života.
Eliksira protiv starenja nema ali se ona može
usporiti.Tome doprinose umerena i
izbalansirana ishrana sa manje
koncentrovanih ugljenih hidrata i masti a više belančevina minerala i
vitamina. Ustvari trebalo bi reći „ne“ mastima životinjskog porekla,
industrijskim uljima, belom šećeru, alkoholu, kafi, cigaretama, beloj
rafinisanoj soli, belom hlebu, hrani sa konzervansima i aditivima.

Trebalo bi reće „da“ svežem voću i povrću
salatama,prirodnim sokovima, integralnim žitaricama, mlečnim proizvodima sa
manje masnoća pravljenim na bazi lakto-fermentacije, posebno svakodnevna
upotreba pčelinjih proizvoda (med, matični mleč, propolis,polen) jer
predstavljaju prirodne biostimulatore.
Obroci moraju biti češći (3 glavna obroka i 2
užine). Izbegavati obilne obroke, jako začinjena
i teška jela. Muškarcu preko 50godina ako nije fizički aktivan treba oko
2000kalorija, ko je pomalo fizički aktivan 2200-2400kal. Dnevno, ako je vrlo
aktivan 2400-2800kal dnevno.
Kod žena posle 50-te ako nije fizički aktivna 1600,
ako je pomalo fizički aktivna 1800, ako je vrlo aktivna oko 2000 kal. dnevno.
-Povrće unositi tamno povrće bogato antioksidansima,
lisnato zeleno poput spanaća, naranđasto poput šargarepe. Stavite 5 boja na
tanjir, to je savet Japanske kulture koja savetuje 5 boja na tanjiru.
-žitarice sa više vlakana i vitamina
-proteini, savetuje se 0,5 gr na kilogramT.T.
Gojaznost je opasna posle 40-50 te, a rezultat je
poremećene ravnoteže izmedju unete hrane i utrošene energije.
Starenje je posledica raznih grešaka u
ishrani. Pored racionalne ishrane preduslov za dug život predstavlja rad i kretanje. Preporučuje se najmanje
deset minuta gimnastike dnevno, svakodnevna šetnja po pola sata na čistom
vazduhu, ako vremenski uslovi to dozvoljavaju.
Zimi je neophodno često
provetravanje prostorija, a leti treba živeti u kući s otvorenim prozorima.
Posle završetka radnog staža i odlaska u
penziju nastavite sa fizičkim ili umnim radom.
Danas je poznato da i neki vitamini mogu
usporiti proces starenja i produžiti život. U te vitamine spada vitamin C, E,
provitamin vitamina A. Zajedno sa selenom, čine grupu antioksidanasa koji utiču
na proces starenja.
U zdravoj ćeliji održavaju ravnotežu između
stvorenih i uklonjenih slobodnih radikala.
Slobodni
radikali se stvaraju tokom metabolizma u ćeliji i ako se ne uklone oštećuju
važne strukture poput ćelijske membrane, genetskog materijala i time stvaraju
preduslov za nastanak degenerativnih i zloćudnih bolesti.
Od degenerativnih bolesti to su oboljenja
srca, krvnih sudova i pluća. Bolesti kod kojih je ustanovljeno povećano
prisustvo slobodnih radikala su ateroskleroza, infarkt miokarda, toksično
oštećenje jetre, oštećenja bubrega i zloćudne bolesti.
Od pčelinjih proizvoda koriste se pčelinji med, polen i matični mleč. Ako
se redovno konzumira med vraća se snaga i popravlja funkcija gotovo svih
organa. Med jača imune snage, usporava starenje i produžava život starim
osobama.
Pitagora je doživeo duboku starost kao i Lav
Tolstoj i Bernard Šo zahvaljujući tome što su svakodnevno koristili nektarski
med. Hipokrat, otac medicine doživeo je duboku starost zahvaljujući tome što je
svakog dana koristio pčelinji med.
U najstarijem spomeniku indijske medicine
„Knjiga života“, rečeno je da se život čoveka može produžiti pomoću eliksira u
čiji sastav ulazi med i mleko. Savetuje se da se popije čaša mlake vode u kojoj
je rastvoren med pola sata pre jela, ujutru i naveče po jedna supena kašika.
Polen
je bogat vitaminom E, C i provitaminom vitamina A, koga ima 20 puta više u
odnosu na šargarepu.Preventivno treba koristiti 15-20gr dnevno rastvoren u malo
tečnosti ½ sata pre jela.
Med
preventivno svakog dana pre jela. Važno je znati da je bolje da se med ne uzima
kašičicom, jer tako uzet kod osetljivih osoba može izazvati grčeve u želucu.
Ako ga ipak tako uzimate stavite ga pod jezik da se lagano rastapa. Najbolje je
da se uzima rastvoren u nekoj tečnosti. Zbog nestabilnosti na visokim
temperaturama, med nikada ne treba stavljati u vruće napitke.
Matični mleč je snažan biostimulator,
koji povećava otpornost, odstranjuje hroničan umor, ublažava nervnu napetost i
usporava proces starenja. Dnevne doze su 200 do 300 mg svežeg matičnog mleča
ili jedna do dve kapsule liofiliziranog matičnog mleča. Osnovni značaj pčelinjih
proizvoda leži u jačanju organizma, zaštiti zdravlja I usporavanju procesa starenja.
DR
Verica Milojković
Specijalista
opšte medicine – apiterapeut
Predsednik
Srpskog Apiterapeutskod Društva